Naslovnica Zdravlje Šta sami možemo činiti za svoje mentalno zdravlje?

Šta sami možemo činiti za svoje mentalno zdravlje?

Mentalno zdravlje je sve više tema o kojoj se govori. Poznato je da se u većini slučajeva osjećamo onako kako sebi stvorimo ambijent. Kako bismo na pravi način uticali u održavanju mentalnog zdravlja potrebno je na tome i raditi.

Prvi i najvažniji korak za očuvanje svog mentalnog zdravlja jeste odlučiti se šta sami za sebe činimo. 

Važno je razumjeti da je briga o vlastitom mentalnom zdravlju, o svojim osjećajima, odnosima, mislima, preokupacijama jedna vrsta održavanja mentalne higijene kao što održavamo higijenu tijela.

Mi sami možemo činiti svaki dan male stvari koje će puno značiti u očuvanju mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti. Neki od tih koraka podrazumijevaju zdrave životne izbore, izdvajanje vremena za sebe, za opuštanje i razmišljanje o sebi, smijanje i zabavu, prepoznavanje stresa i nošenje sa njim, kao i traženje pomoći kada se ne možemo sami izboriti sa problemima.

Za čuvanje mentalnog zdravlja osnovne preporuke su:

  1. Razvijati zdrave životne navike i stilove te birati zdrav život koji uključuje zdravu prehranu, fizičku aktivnost i kvalitetne odnose sa drugima, posebno sa prijateljima i porodicom ali naravno i kolegama na radnom mjestu.
    Zdravi životni izbori su prva generalna, sveobuhvatna zaštita zdravlja, a ovise o nama samima!
  2. Ukoliko osoba ima loše ili teške odnose sa drugima koji je opterećuju, ukoliko teže komunicira sa drugim ljudima dobro je da se uključi u razne dostupne radionice, predavanja, psiho edukacije koje vode stručnjaci. Uvijek je dobro i pravo vrijeme da naučimo bolje razumjeti sebe i druge, bolje komunicirati sa drugima, bolje zastupati sebe i da gradimo ukupno bolje odnose koji za nas imaju zaštitnu funkciju.
  3. Prepoznati vlastite teškoće i smetnje, posebno kada osoba ima osjećaj da je teškoće preplavljuju i da se ne može sa njima sama nositi. Savjetovati se sa svojim ljekarom i koristiti psihološke usluge stručnjaka.

Važno je više pažnje posvetiti prepoznavanju ranih simptoma teškoća, pa i skrivenih simptoma koji se često javljaju u vidu raznih tjelesnih smetnji koje nemaju utvrđen jasan tjelesni uzrok kao npr. u vidu hroničnih bolova- kao što je glavobolja, bolovi u leđima i želucu, lupanje srca, teškoća disanja i drugih razni problemi koji su često ustvari „maskirane reakcije na stres“.

Kako bismo očuvali naše mentalno zdravlje važno je da prvenstveno vodimo brigu o sebi, a potom i svom okruženju.