Ekološka kriza je stvarnost. Stvarnost u kojoj je važno poduzeti velike korake. Stvarnost gdje je neophodno širiti svijest o krizi u kojoj se nalazimo. Zeleni razvojni centar, je organizacija osnovana sa ciljem da unapredi i podigne svijest ljudi o očuvanju i zaštiti okoliša. Svi znamo da je naša planeta ugrožena!
Stoga,trebamo pomoći našoj planeti i dati svoj doprinos pošumljivanjem urbanih područja, koja su deblima drveća u velikoj meri osiromašena, sve većom hiperurbanizacijom! Vaš najveći doprinos bit će raditi ono što najbolje znamo, a to je: zajedno saditi debla koja će našoj djeci sutra osigurati kisik i biti prirodni respirator. Pozivamo svaku dobronamjernu osobu da slijedi naš primjer. A to ste upravo Vi, dragi prijatelji!
Pozivamo vas da svoje drvo posadite zajedno sa porodicama i prijateljima, u dvorištima ili na otvorenom.
Nema veće sreće nego kad sjedite u hladu drveta sa svojim susjedima nakon mnogo godina, niti većeg ponosa nego kad kažete “posadili smo ovo drveće”! Zamislite da vaše dijete jednako ponosno sjedi sa svojim djetetom u njegovoj hladovini. Zato vas pozivamo da zajedno s nama posadite svoje porodično stablo, svoje drvo života! Pozivamo i partnere, male i velike kompanije, državne i lokalne institucije i sve koji mogu pomoći da ova plemenita akcija bude uspješna.
SADRŽAJ PAKETA:
Svaki aktivist dobit će paket koji se sastoji od:
1 sadnica,
uputstva za sadnju,
table za upisivanje imena aktivista i datuma sadnje,
ploče označene imenom partnera
Obaveza svakog aktivista je:
- saditi sadnice,
- uslikaj,
- pošaljite administratoru fotografiju i lokaciju sadnje
Kada primimo fotografije:
- obavijestiti partnera o sadnji,
- objavite fotografije na web mjestu akcije i na društvenim mrežama
- unesite vezu zasađenog drveta na mapi Bosne I Hercegovine
Evo naših malih uvjeravanja – Neki od razloga da posadite svoje drvo:
- Ljudi izdahnu ugljični dioksid, a drveće ga upije. Prirodna veza koja održava svijet.
- Da nema drveća, Zemlja bi postala otrovna za sve.
- Čovjek godišnje udahne oko 9,5 tona zraka, u čemu kiseonik čini oko 23%, tj. oko 740 kg kiseonika. Za proizvodnju kisika za jednu osobu potrebno je oko 7-8 stabala.
- Četiri stabla Bukve u stotinu godina mogu pružiti jednoj osobi kiseonik tokom osamdeset godina života.
- Jedno četinarsko drvo (Bor, Smreka, Jela …) može površinom lišća da pokrije do 120 hektara kiseonikom koji proizvodi. Zbog toga je svako drvo zapravo dio pluća naše planete.
- Svjetske šume apsorbiraju oko 119 milijardi tona ugljen-dioksida godišnje, a atmosferi daju 86 milijardi tona kiseonika.
- Drveće čisti zemljište. Drveće upija štetne tvari i djeluje kao filtar, čineći ga pogodnim za rast ostalih biljaka.
Šumski pokrivač u Bosni i Hercegovini iznosi 1,38 ha
- Šumski pokrivač u Srbiji iznosi 0,3 ha po stanovniku.
- U Rusiji 11,11 ha po stanovniku, Norveškoj 6,93 ha, Finskoj 5,91 ha, Hrvatskoj 1,38 ha
- Moskva ima 96 parkova i 18 vrtova, 4 botaničke bašte, 100 km šuma i 450 km zelenih površina.
- 51% površine Beča je pod zelenilom. Najveći bečki park ima površinu od 2.400 hektara, a Prater 600 hektara. Pod vinogradima u Beču postoji 700 hektara zemlje.
- Drveće spjrečava i zaustavlja eroziju.
- Poplave koje su se dogodile 2014. godine bile bi daleko manje da je pošumljavanje bilo veće. Mnogi bi naši gradovi pretrpjeli daleko manje štete.
- Šume su faktor stabilnosti klimatskih elemenata i pojava i imaju veliki utjecaj na stabilnost svih ekosistema.
- 80% našeg biodiverziteta živi u šumama Bosne I Hercegovine.
- Šume igraju važnu ulogu u pročišćavanju zraka od prašine i čestica koje ulaze u atmosferu. Bukova šuma od 1 ha može primiti 68 tona prašine i čađe, samo jedno stablo divljeg kestena može sadržati 80 kg aerosola i 120 kg prašine godišnje. Četinarska šuma od 1 ha godišnje filtrira 30 do 35 tona prašine, a listopadna 50-76 tona.
- Za dezinfekciju malog grada dovoljan je 1 ha Smreke koja godišnje u atmosferu emituje oko 30 kg supstanci sa baktericidnim djelovanjem.
- Prema studiji objavljenoj u časopisu Urban and Environmental Planning, Londonci koji žive u ulicama sa drvoredima koriste mnogo manje antidepresiva od onih koji su okruženi zgradama i drugom infrastrukturom.
- Drveće je izvor sreće! Dokazano je da blizina zelenih površina pozitivno utječe na ublažavanje stresa u gradskoj populaciji. Prema naučnicima, u trenucima tuge, lošeg raspoloženja i loših misli najveću utjehu može pružiti drvo, odnosno njegova veličanstvena krošnja.
- Drveće štedi novčanik štedeći energiju, ljeti za hlađenje, zimi za grijanje. Ulice drvoreda ljeti su nekoliko stepeni hladnije, a zimi nekoliko stepeni toplije.
Za više informacije posjetite Posadi svoj hlad.