“Mali farmer” je farma magaraca koju vodi porodica Jusupović iz Zavidovića, a koja je sama po sebi atrakcija. Alene, kako je sve počelo? Šta vas je potaklo da pokrenete svoj biznis, i da li ste slijedili korake za pokretanje biznisa koje propisuju knjige ili ste se vodili nečim drugim?
“Priča o Malom Farmeru je ustvari zavidovićka bajka o uspjehu običnog čovjeka. Iako sam ja taj koji je stavljen u prvi plan same priče, glavni akter svega jeste cijela moja porodica i u cijeloj ovoj priči mogu reći da sam najmanje zaslužan za uspjeh iste. Sve je započelo 2001. godine kada sam još kao osnovac počeo raditi sa roditeljima na pijaci pa sam zajedno sa njima išao u nabavku robe čak na tržnicu Arizona kod Brčkog. Čak i tada sam znao svoju ušteđevinu zajednički ulagati kako bih zaradio. Završivši Ekonomsku školu u Zavidovićima, a nakon toga i Ekonomski fakultet u Sarajevu, bilo je logično da ću se u životu baviti stvarima koji su usko vezane za biznis. Sticajem okolnosti, upisujem magistarski studij na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu i tokom tog studija se prijavljujem na takmičenje „Imam Ideju“, na kojem osvajam prvu nagradu u iznosu 4000 dolara i zajedno sa porodicom pokrećemo farmu magaraca. Trudili smo se da biznis pokrenemo „školski“, kako knjige kažu, ali zaista je teorija jedno, a praksa nešto sasvim drugo. Najbolji primjer je taj da kada smo pokrenuli farmu magaraca i nabavili nekoliko magaraca posao je privremeno otišao u drugom smijeru. Farma je aktivno otvorena u septembru 2012 godine. Nismo proizvodili mlijeko ali smo počeli pružati usluge jahanja jer je u tom momentu bila ogromna potražnja za tim, a mi smo morali osigurati određeni kapital prije zime. Zaista ima jako puno primjera, anegdota i problemčića sa kojima smo se susretali i sa svakim od tih primjera mi smo emotivno vezani.”
Dakle Mali Farmer je nastao zahvaljujući sjajnoj ideji i grant sredstvima?
Farma je nastala kao produkt grant sredstava ali se mi maksimalno trudimo da kroz projekte generišemo i obezbjedimo novi kapital na farmi. Cilj nam je da farma ne bude samo projekat naše porodice već da postane motivacija za sve ostale koji žele da se bave poljoprivredom i stočarstvom.
Šta je po pitanju okruženja za razvoj biznisa najizazovnije?
Smatram da je najveći izazov izboriti se sa sistemom koji je nesistemski i neorganizovano postavljen. Međutim, biti poduzetnik jeste upravo to, boriti se protiv takvog pristupa i iznaći rješenja u labirintu zakona, propisa i „mišljenja“. Na kraju, ta borba postaje strast i opsesija, adrenalin o kojem se postaje ovisan. Zbog tog pristupa, samo uporni poduzetnici uspjevaju u svome biznisu.

Za magarce se priča da su tvrdoglavi, da li je to zaista tako? Kada gledamo vaše fotografije, sve što vidimo su nevjerovatno simpatična bića.
Magarci su životinje koje nevjerovatno podsjećaju na ljude. Ako bi gledali sa fiziološke strane, magarica proizvodi mlijeko koje je najsličnije ljudskom, majčinskom mlijeku što je nevjerovatna činjenica. Druga strana sličnosti jeste ta karakterna. Magareća tvrdoglavost proizilazi iz njihove inteligencije. Često budem namagrčen od svojih ljubimaca, a onda stanem, osmjehnem se i zapitam se, „čovječe jel ovo tebe magarac zeza???“. Naravno, to su jedna ljupka bića sa tužnim pogledom. Smatram da smo u ovih 8 godina kako vodimo biznis uzgoja magaraca pokazali tu pozitivnu stranu magaraca i da se borimo protiv ustaljenih mišljenja da su magarci manje inteligentne životinje.
Vaša farma nije samo farma, ona je priča o hrabrosti, vjeri i zajedništvu porodice koja je vodi. Šta je to što nudite?
U tri riječi ste opisali uzvišeni, sveti princip kojim se naša porodica vodi, hrabrost, vjera i zajedništvo! To je recept uspjeha našeg biznisa. Kombinirajući te principe ponudili smo našim kupcima magareće mlijeko, kozmetiku od magarećeg mlijeka i ruralni turizam, mjesto za djecu i cijelu porodicu.

- Kozmetika od magarećeg mlijeka, kao i samo mlijeko imaju izuzetan sastav i djelovanje. Možete li nam više reći o njihovoj primjeni?
Trenutno proizvodimo 8 kozmetičkih proizvoda od magarećeg mlijeka, sve je krenulo sa proizvodnjom sapuna od magarećeg mlijeka, nastavljeno sa kremama, balzamima, šamponima… Jako smo zadovoljni povratnom informacijom od naših kupaca. Svi naši prozvodi su na prirodnoj bazi, ne koristimo hemijske konzervanse zbog čega je rok trajanja kraći nego u konvencionalne kozmetike. Iako nikada nismo garantovali za rezulat, naša kozmetika je mnogima pomogla kod raznih kožnih oboljenja, psorijaze, dermatitisa i ekcema. I sami često budemo pozitivno iznenađeni učinkom koji naša kozmetika daje. Pozicionirali smo se na tržištu pod brendom Mali Farmer i kao takvi smo već postali prepoznatljivi u cijeloj Bosni i Hercegovini ali i šire.
- Magareće mlijeko je izuzetno dobro za bolesti respirativnog sistema, da li je potražnja za njim porasla tokom pandemije?
Magareće mlijeko je izniman dodatak prehrani koje pomaže kod respiratornih problema. Potražnja je porasla tokom pandemije, a jedno ograničenje jesu i hladni dani čime je proizvodnja mlijeka svedena na minimum. Ta dva faktora su dovela do situacije da kupac na mlijeko čeka danima što je jako nezahvalna situacija.
- Kakvi su vaši dalji planovi, o čemu vi i porodica maštate?
Sviđa mi se kako ste formulisali pitanje, i tu se nalazi jedan od ključeva uspjeha, a to je mašta. Mislim da bi trebalo puno više od ovog intervjua kako bi ustvari prikazali naše planove i maštanja. Osnov jeste uzgoj magaraca i prozvodnja magarećeg mlijeka i to je baza na koju se sve ostalo nadograđuje. Cilj nam je otvaranje rekreacionog centra za porodicu na našoj farmi gdje bi naši gosti pored zdrave hrane osjetili i zdrav način života, i psihološki se relaksirali.

- Vaša poslovna priča je jedinstvena, i sigurno ste nailazili na teške i izazovne trenutke. Šta je to što vam je davalo snagu, i šta biste savjetovali mladim poduzetnicima i poduzetnicama?
“Bilo je dosta teških trenutaka ali niti u jednom momentu nismo pomislili da odustanemo. Svaki drugi scenario je dolazio u obzir osim odustajanja. Jedinstvo porodice je izvor snage i ako porodica ima zajednički cilj onda ste osuđeni na uspjeh. Što se tiče savjeta mladim poduzetnicima i poduzetnicama jeste da prvo trebaju da se izgrade kako karakterno i moralno, tako obrazovno i iskustveno. Obrazovanje ne završava maturom ili diplomiranjem i magistriranjem već je potrebno cijeli život obrazovati se i mislim da je to stub svakog biznisa. Nauka i tehnologija napreduju takvom brzinom da je nemoguće voditi neki posao bez promjena. Druga stvar je upornost, jer ne uspjevaju pametni već uporni.”
